Tomo Virk : Pod Prešernovom glavom.

Dugi opis

Prvi dio knjige je teorijski, pri preciznom čitanju spisa Dušana Pirjevca, djelomice i Janka Kosa, tvrdi kako je povijest književnosti u Sloveniji definirala specifičnosti slovenske književnosti u svezi s njezinom društvenom ulogom – ona je sve do Prvog ili čak Drugog svjetskog rata bila učvršćivanje nacionalne svijesti. Autor te teze potvrđuje i nadopunjuje ih još nekim novijim uvidima. U drugom dijelu monografije bavi se društvenom ulogom slovenske književnosti od 1945. do 1990. godine. Analizirajući društveno-povijesna i kulturno-politička zbivanja, prije svega onih u slovenskoj književnoj kulturi, tvrdi da književnost u tom razdoblju još uvijek ima društvenu vrlo značajnu, čak nenadomjestivu ulogu i funkciju, ali ne samo kao temelj nacionalne svijesti, već prije svega kao zamjena za nedostajuće institucije demokratskog političkog pluralizma. Središnje je pitanje knjige što se dogodilo s društvenom ulogom književnosti nakon 1990. godine kada su Slovenci nadomjestili oba tradicionalna nedostatka, dobili svoju vlastitu državu i parlamentarnu demokraciju. Autor posebno analizira trendove nakon osamostaljenja u slovenskoj poeziji, prozi i drami. Za posljednje desetljeće dvadesetog stoljeća bilježi razmjerno neizrazito uplitanje književnosti u društvena i politička zbivanja, ali nakon 2000. godine to se promijenilo. Virk uočava ažurni odgovor književnih tekstova na aktualna politička zbivanja, ali bez konstruktivnog učinka karakterističnog za prethodna dva razmatrana razdoblja. Jedan od razloga vidi u društvenoj marginalizaciji književnosti, a rješenje u upozoravanju na etički potencijal književnosti.

prof. dr. Janez Vrečko